05 - Kohranov Q test
Kohranov Q test
Objašnjenje Kohranovog Q testa
  • Postupak za obavljanje Kohranovog Q testa
  • Tumačenje rezultata Kohranovog Q testa
05
Postupak za obavljanje Kohranovog Q testa
Objašnjenje postupka za obavljanje Kohranovog Q testa

Maknemarov test, opisan u prethodnom odeljku, pogodan je ukoliko imate samo dve tačke u vremenu. Ako imate tri ili više tačaka, moraćete da upotrebite Kohranov Q test.

Primer istraživačkog pitanja: Ima li razlike u proporciji ispitanika s dijagnozom kliničke depresije merene u tri tačke u vremenu: (a) pre intervencije, (b) posle intervencije i (c) tri meseca posle intervencije?

Šta vam treba: Tri kategorijske promenljive koje mere istu karakteristiku (npr. njeno postojanje ili nepostojanje: 0 = ne, 1 = da), prikupljene od svakog učesnika u različitim vremenima.

Postupak za obavljanje Kohranovog Q testa

  1. Otvorite meni Analyze, pa pritisnite stavku Nonparametric Tests, zatim Legacy Dialogs, pa K Rated Samples;
  2. Pritisnite tri kategorijske promenljive koje predstavljaju različite tačke u vremenu (npr. Vreme 1 Klinička depresija: DepT1gp2; Vreme 2 Klinička depresija: DepT2gp2; Vreme 3 Klinička depresija: DepT3gp2), pa pritisnite strelicu da biste izabrane promenljive prebacili u polje Test Variables;
  3. U oblasti Test Type izaberite opciju Cochran's Q. Isključite opciju Friedman tako što ćete pritisnuti pripadajuće polje za potvrdu i
  4. Pritisnite OK.

U nastavku su prikazani rezultati navedenog postupka, kao i način tumačenja dobijenih rezultata.

Tumačenje rezultata Kohranovog Q testa
Objašnjenje dobijenih rezultata Kohranovog Q testa

Slika-1 Frequencies i Test Statistics

Da biste ustanovili ima li značajne razlike u proporciji ispitanika s dijagnozom kliničke depresije merene u tri tačke u vremenu, morate pogledati vrednosti prikazane kao Asymp Sig. (to je vrednost p). U ovom primeru, ta vrednost je 0,018, što je manje od granične vrednosti p < 0,05; prema tome, može se zaključiti da ima značajne razlike u proporciji ispitanika s dijagnozom kliničke depresije merene u tri tačke u vremenu. To potvrđuju i podaci u tabeli Frequencies, gde se može videti da sa protokom vremena broj ispitanika sa kliničkom depresijom opada (vrednosti u poslednjoj koloni).

Preuzeto iz: Pallant, J. (2011), SPSS: priručnik za preživljavanje (prevod 4. izdanja), Beograd: Mikro knjiga