Pojam funkcije dve promenljive
Usvajanje pojma funkcije dve promenljive
- Definicija i grafik funkcije dve promenljive
- Primer
- Autorski video klip
- Video klip
- Dvodimenzionalna oblast
01
Definicija i grafik funkcije dve promenljive
Funkcija dve promenljive, isto kao i funkcija jedne promenljive, može biti zadata u eksplicitnom, parametarskom obliku, ili u implicitnom obliku.
$\textbf{Definicija. }$ $\color{red} {\text{Realna funkcija dve realne promenljive}}\,\,\,$ je bilo koje pravilo ili zakon po kome se svakom uređenom paru $ ( x , y ) $ iz nekog skupa $ A ⊆ \mathbb{ R } ^ 2 $ pridružuje tačno jedan broj $ z ∈ B ⊆ \mathbb{ R } . $
Napomena. Ubuduće ćemo realnu funkciju dve realne promenljive kraće zvati funkcija dve promenljive.
Skup $ A $ se naziva $\color{red} {\text{domen funkcije}}\,\,\,$ ili $\color{red} {\text{oblast definisanosti funkcije}}\,\,\,$, a skup $ B $ se naziva $\color{red} {\text{skup vrednosti}}\,\,\,$ ili $\color{red} {\text{kodomen funkcije}}.\,\,\,$ Vrednosti
$ x $ i $ y $ se nazivaju $\color{red} {\text{nezavisno promenljive}}\,\,\,$ (ili argumenti), a vrednost $ z $ se naziva $\color{red} {\text{zavisno promenljiva}}.$
Funkciju dve promenljive u eksplicitnom obliku zapisujemo sa $ z = f ( x, y ) . $ Ona može biti data u parametarskom, kao i u implicitnom obliku (analogno slučaju kod funkcije jedne promenljive).
Oblast definisanosti funkcije dve promenljive je skup tačaka $(x,y) \in \mathbb R^2$ za koje $ z= f ( x , y ) $ može da se odredi. Ovde važe iste napomene u vezi sa oblašću definisanosti kao i kod funkcije jedne promenljive.
Grafik generisan realnom funkcijom dve realne promenljive (videti sliku) predstavlja skup tačaka u $ ℝ ^ 3 $ dat sa
$$
Г_f = \{ \big( x , y , f ( x , y ) \big) \mid ( x , y ) ∈ D \} ⊆ \mathbb{ R } ^ 3.
$$
Slika-1.1: Grafik realne funkcije dve realne promenljive [Izvor: Autor].
U našem razmatranju isključivo ćemo se baviti funkcijama koje će za grafik imati neprekidnu, ili na malom delu prekidnu površ.
Napomena. Na način kako je definisana funkcije dve promenljive, analogno se može definisati i funkciju tri ili više promenljivih.
Primer
Određivanje domena funkcije dve promenljive. On se vrlo često predstavlja grafički.
Odrediti domene sledećih funkcija:
\begin{align*}
&a)\,z=x^2+y^2+2x-1,& b)\, z=\sqrt{1-x^2}+\sqrt{y^2-1},\\
&c)\,z=\ln(4-x^2-y^2), &d)\,z=\sqrt[3]{\frac{x}{x^2+y^2}}.
\end{align*}
$\textbf{Rešenje. } $
a) U ovom slučaju nema nikakvih ograničenja, pa je domen $\mathbb{ R }^2.$
b) Zbog korena parnog reda neophodno je da bude $ 1 - x ^ 2 \geq 0 $ i $ y ^ 2 - 1 \geq 0 . $ Tada je domen ove funkcije skup
$$
\big\{ ( x , y ) \in \mathbb{ R }^2 \mid x \in[ - 1 , 1 ] \wedge y \in( - \infty , - 1 ] \cup [ 1 , + \infty ) \big\}.
$$
Slika-1.2: Domen funkcije $z=\sqrt{1-x^2}+\sqrt{y^2-1}$ [Izvor: Autor].
c) Zbog logaritamske funkcije mora biti $ 4 - x ^ 2 - y ^ 2 > 0 , $ tj. $ x ^ 2 + y ^ 2 < 4 . $ Dakle, domen ove funkcije je unutrašnjost kruga $ x ^ 2 + y ^ 2 = 4 , $ bez kružnice, tj.
$$
\big\{ ( x , y ) \in\mathbb{ R } ^ 2 \mid x ^ 2 + y ^ 2 < 4 \big\}.
$$
Slika-1.3: Domen funkcije $z=\ln(4-x^2-y^2)$ [Izvor: Autor].
d) Kako imamo koren neparnog reda, zbog njega nema nikakvih ograničenja i jedino ograničenje je $ x ^ 2 + y ^ 2 \neq 0 , $ tj.
$$
\big\{ ( x , y ) \in\mathbb{ R } ^ 2 \mid x \neq 0 \wedge y \neq 0 \big\}.
$$
Dakle, domen funkcije su sve tačke iz ravni, bez koordinatnog početka, tj. $\mathbb R^2\setminus\{(0,0)\}$.
Autorski video klip
Primeri.
Video klip
Snimak sa Youtube-a - određivanje domena funkcije dve promenljive.
Dvodimenzionalna oblast
Uvedeni su pojmovi: otvoren skup, povezan skup, granica, zatvorena oblast, ograničena oblast i neograničena oblast u prostoru $ ℝ ^2 .$
Uvešćemo sada pojam dvodimenzionalne oblasti, koji nam je potreban za dalje izlaganje. Da bismo ga definisali, najpre, moramo definisati pojmove otvoreni skup i povezani skup u $\mathbb R^2.$
$\bf Definicija.\,\,$ U prostoru $ ℝ ^2 $ za skup se kaže da je $\color{red} {\text{otvoren}}$ ako i samo ako se oko svake njegove tačke može opisati krug koji ceo pripada njemu.
$\bf Definicija.\,\,$ U prostoru $ ℝ ^2 $ za skup se kaže da je $\color{red} {\text{povezan}}$ ako i samo ako je putno povezan.
Napomena. Neki skup je putno povezan ako svake dve njegove različite tačke možemo spojiti putem koji ceo pripada skupu (put je bilo koja neprekidna kriva u $ ℝ ^2 $).
$\bf Definicija.\,\,$ Neki skup nazivamo $ \color{red} {\text{oblast u } ℝ ^ 2} $ ili $\color{red} {\text{dvodimenzionalna oblast}}\,\,\,$ ako i samo je taj skup otvoren i povezan u prostoru $ ℝ ^2 ,$
$\bf Definicija.\,\,$ Tačka $ A $ se naziva $\color{red} {\text{granična tačka neke oblasti}}\,\,\,$ $ E $ ako i samo ako svaka okolina tačke $ A , $ pored tačaka iz oblasti $E , $ sadrži i tačke koje ne pripadaju oblasti $ E . $
Skup svih graničnih tačaka neke oblasti $ E $ nazivamo $\color{red} {\text{granica oblasti}}\,\,$ i označavamo $ ∂ E . $
Ako nekoj otvorenoj oblasti $ E $ pridružimo sve njene granične tačke dobijamo skup tačaka koje zovemo $\color{red} {\text{zatvorena oblast}}\,\,$ i nju označavamo sa $ \overline{ E } $ (tj. važi $ \overline{ E } = E ∪ ∂ E $).
Ako za datu oblast možemo naći krug konačnog poluprečnika, koji pokriva tu oblast, onda tu oblast nazivamo $\color{red} {\text{ograničena oblast}}.\,\,$ U suprotnom oblast nazivamo $\color{red} {\text{neograničena oblast}}.\,\,$